Jeruzalemska artičoka

Nedavno sam na jednom rođendanu jela jednu zanimljivu biljku, za koju moram priznati imenom tada nisam znala o kojoj je biljci riječ (dokaz da ne znam ja sve  ). Bila sam dosta skeptična oko njenog okusa, ali odlučila sam učiniti prvi korak i isprobati ju, pa neće mi valjda biti toliko odvratna, mislila sam.....i dobro sam mislila. Dakle zbilja je prefora i kako ju je jedan kolega opisao okusom podsjeća na rotkvicu ali nije ''ljuta''....u biti je jako sočna i hrskava! I naravno ne bi ja bila ja da sve što ne znam odmah ne istražim, tako sam se odmah kao Sherlock Holmes bacila na detektivski posao da istražim identitet ove zanimljive biljke. Ono što me ugodno iznenadilo je činjenica da je dosta ljudi čulo za tu biljku, pa čak i ja...ali naravno pod njenim latinskim imenom (znate da na fakultetu uvijek morate učiti ono što niko nikad ne koristi, al' dobro). Dakle njeno ime Vam je Čičoka (Helianthus tuberosus) ili divlji krompir kako ga neki nazivaju.

Ne znam koliko Vam je ostalo u sjećanju, ali još jedna biljka je imala naziv Helianthus , i te dvije biljke su u srodstvu....Čičoka je zapravo divlji suncokret, razlikuje ga manji cvijet i taj dio što u korijenu stvara gomolje, odnosno krompire. Naraste zapanjujuće visoko, kao i kultivirani suncokret, na nekih 3- 4 m visine, listova velikih, srcolikih kad dosegne te visine, a dok je nižeg habitusa (izgleda) listovi su sitniji...što više biljka raste s njom rastu i listovi.  Cvijetovi su izrazito žuti, kao i kod suncokreta, i izgledom jako podsjećaju na veliku žutu tratinčicu. Izrazito je cijenjeno njeno ''korijenje'' odnosno gomoljasti krompir, koji izgleda slično kao đumbir.....ono kvrgavo šo se da vidjeti po supermarketima.

Domovina čičoke je Sjeverna Amerika, gdje je to bila izdašna hrana i lijek američkih Indijanaca. U Englesku ju je prvi put donio John Goodyer. U prošlosti se koristila za hranu, krmivo i proizvodnju alkohola, ali je s vremenom pala u zaborav. U novije vrijeme počinje se sve više koristiti u razvijenim zemljama, gdje su prepoznate kvalitete te biljke. 

Prednost ove biljke je što je ona NEUNIŠTIVA jer jednom posađena trajno se održava i regenerira (poput naše  jetre ). Odlično podnosi naše klimatske uvjete, kako sušu, tako i mraz.

Sad ako ste dobro pročitali naslov bloga, pitate se dobro a odakle Jeruzalemska artičoka u imenu? E pa naravno da postoji pravovaljano objašnjenje, ne brinite. Jeruzalemska artičoka ili čičoka potječe iz Sjeverne Amerike, a smatra se da ju je u Europu donio Francuski istraživač Samuel de Champlain koji ih je pronašao na Cape Cod-u 1605. godine. Opisao je kako imaju okus koji podsjeća na artičoke, što možda opravdava njihov uvriježeni naziv (Jeruzalemska artičoka). Jeruzalem u imenu vjerojatno potječe od iskrivljene talijanske riječi girasole (tal. suncokret), budući da čičoka spada u obitelj suncokreta. Druga teorija kaže da Jeruzalem u imenu zapravo dolazi od iskrivljene riječi Terneuzen, grada u Nizozemskoj iz kojeg je čičoka donesena u Englesku 1616. godine......ne brinite i ja sam pola sata pokušavala pročitati ''girasole'' i nijednom nisam uspjela da mi zvuči kao Jeruzalem, ali dobro...ako oni tako kažu nek im bude... 

Jedinstvena karakteristika čičoke je visok udio inulina. Najpoznatije svojstvo inulina je stimulacija rasta bifidobakterija u probavnom sustavu, odnosno prebiotički učinak.....znači stvara dobre bakterije u želucu, ne morate piti razne probiotike nego sam pojedete čičoku i eto...ušteda.

Zbog toga je veoma dobra i preporučljiva hrana za dijabetičare. Također, sadrži mnogo kalcija, željeza, cinka, vitamina B1 i B2, do 2 % bjelančevina, kalija, fosfora, vitamina A, te manje vitamina C i D, proteina, masti, celuloze i sl....a možete ju konzumirati i u obliku vina. 

Poznato je da osobe koje jedu sirov gomolj čičoke manje oboljevaju od karijesa zuba...ali svejedno i uz njega morate prati zube .. Pomaže i kod probavnih infekcija, alergija na hranu, visokog krvnog pritiska, povišene masnoće u krvi i kardiovaskularnih oboljenja. Preporučuje se i slabokrvnim osobama.

I za kraj jedna zanimljivost, upravo je čičoka savršen izvor hranjivih tvari i minerala koje Vam je potrebno za preživjeti, upravo su se zahvaljujući njoj brojni šetači prirodom koji su se zbog nekih razloga izgubili, preživjeli!  Tako da se upravo čičoka smatra poželjnim suputnikom u divljini! Do sutra, okušajte se u pečenom slatkom krompiru (čičoka) u kombinaciji sa piletinom, svinjetinom ili jednostavno ukiseljenu čičoku, vjerujte mi nećete požaliti! (znam da zvuči bljak, ali zbilja nije )