Edisonov šetač

Danas ćemo se malo posvetiti velikim imenima, što u svijetu ljudi, tako i u svijetu biljaka. Možda niste znali ali Thomas Edison nije bio samo genijalni izumitelj, već je bio poznat i u svijetu sakupljača biljaka. Ne biste vjerovali ali prvi mu je susjed bio proizvođač automobila Henry Ford u Fort Myersu. Na svom imanju na Floridi, gdje je prvo živio samo zimi, a onda i tokom cijele godine dotični ''električni'' čovjek je uspio uzgojiti oko 6 000 različitih vrsta biljaka, kažem Vam da su muškarci spretni s biljkama!  Jedan od razloga zašto se bavio sakupljanjem biljaka je bila potražnja za prirodnim vlaknima koja je želio koristiti u industriji i za prirodne lijekove. Upravo se na ulazu ovog prekrasnog vrta mogu naći veoma neobična stabla. Njihovo ime je Indijska smokva (Ficus benghalensis). Biljku mu je 1925.godine donio Harvey Firestone, pionir u proizvodnji automobilskih guma. Obojica su tražili bogati i prirodni izvor sirovine za gumu. 

Uočivši kako indijski trgovci (banije) hitro i vješto obavljaju svoje poslovne transakcije pod sjenom ovog stabla, Britanci su stablo nazvali banyan. Indijska smokva ili banyan (Ficus benghalensis) prilično je često stablo u dolinama Indije gdje obično pruža uvelike potreban zaklon od topline sunca.  Izrazito veliko banyan drvo naraste do 30m sa korijenjem koje se širi po zemljinoj površini i do 200m. Listovi su veliki, kožasti, sjajni zeleni i eliptična oblika, često prekriveni sitnim dlačicama. Mladi listovi su atraktivno crvenkaste boje. Cvijet, točnije cvat izgleda poput mesnate posudice, i upravo se unutar te ''posude'' nalaze stotine cvjetova okrenutih prema unutrašnjosti. Njih oprašuju krajnje specijalizirane ose. Za svaku od 750 vrsta Ficusa postoji samo jedna vrsta ose koja je može oprašiti....cool zar ne ?

Rod Ficus gdje pripada i ovaj Edisonov primjerak se potrudio da bude doista neobičan. Domovina ovog roda je raznolika, od tropskih vlažnih područja, preko prašuma i suptropskog djela sve do Sredozemlja.  Prva raznolikost je ta što postoji 750 poznatih vrsta ovog roda, a druga zanimljivost je način rasta. Naime Indijska smokva kao i polovica vrsta Ficus su efpifiti (znate onaj suživot kao i kod orhideje).....e sad pozorno slušajte kako ove posebne biljke izrastaju u stabla. Sjemenka ove biljke se može naći u pazuhu neke biljke na kojoj ona živi, pa čak i u pukotini zida.  Zatim naša indijska smokva dok raste, šalje prema dolje korijenje, koje na kraju dođu do tla, ukorijene se i tadam nastane novo veliko stablo.  E sad , indijska smokva je sama po sebi dosta teška, pa biljka na kojoj se ona udomačila najčešće zbog toga kao i nedostatka svjetlosti umire.  To se ne mora dogoditi odmah, ali nakon stotinu i više godina domaćin ''mora '' umrijeti....dap to i nije neki suživot  Zbog smrti domaćina, ovo drvo ostaje šuplje. 

Iz gotovo vodoravno položenih grana razvija se snažno, uspravno zračno korijenje, koja  brzo preuzme funkciju debla i time daje statički potporanj za daljnje širenje grana. Upravo zbog toga, i za razliku od ostalih drveća roda Ficus, indijske smokva ima svojstvo mijenjanja položaja, te se radi o pravom šetaču među stablima. 

 Gotovo svi  dijelovi - kora stabla, kora korijena, nadzemno korijenje, pupoljci, biljni sok (mlijeko), cvjetovi i plodovi - imaju ljekovita svojstva. Pomaže kod:  krvarenje hemoroida, čireva i akni, osjećaja žarenja u slučaju vrućice, zamućenja rožnice oka, ispucalih peta, dijabetesa, proljeva, pomoći kod začeća, pjega,  problema s kosom, unutarnjih krvarenja, bolnih zglobova, početne faze sifilisa, higijene zuba. 

 Banyan raste samoniklo u prirodi i ne može ga se raseliti. Znači, gdje odluči - tamo će i rasti. Niti jedan čovjek ga nije uspio zasaditi na mjesto na koje si je zamislio. Drvo ima svoju volju i čvrsto se drži nje. Priča koja kruži oko ovog drveta je ipak malo mističnija. Vjeruje se da je ovo drvo izdanak vječnog stabla koje raste u srcu Zemlje i iz čijeg korijenja je izraslo. Kad god netko poruši drvo Banyana, svijet će pogoditi strašan potres.  A legenda kaže kako će se to stablo vratiti na površinu Zemlje, upravo pomoću svojeg korijenja. Vjeruje se da  pupoljci listova razrijeđeni u mlijeku trebaju nakapati u dozi od tri do četiri kapi u desnu nosnicu trudne žene kako bi rodila muškog potomka. (Za ženskog potomka valja odabrati lijevu nosnicu.)....

Iako je ovo stablo naprosto veličanstveno i ogromno, možete ga pronaći u obliku bonsai, a možete ga uzgajati i u svom lončiću na prozoru . Ukoliko u blizini kuće imate kakvu rijeku, zasadite ovu smokvu upravo tamo...pitate se zašto....slijedi slika

Upravo je pomoću ovog stabla opisan odnos materijalnog i duhovnog. Ovdje materijalni svijet je opisan kao stablo čiji je korijenje gore i grane su u nastavku. Svi znamo kada je korijenje stabla gore: ako netko stoji na obali, on može vidjeti da su stabla u vodi naopako. Grane idu dolje, a korijeni gore. Isto tako, ovaj materijalni svijet je odraz duhovnog svijeta.Materijalni svijet je samo sjena stvarnosti. U sjeni ne postoji stvarnost ili čvrstina, ali iz sjene možemo shvatiti da je ona odraz stvarnosti.