Božićno Srce Gospodina Orašara

Najdraži moji biljoljupci, veliki i mali, otkrivači i istraživači, bliži nam se po mom skromnom mišljenju najtoplije doba godine….da, da pomisliti ćete da sam pobrkala lončiće jer dolazi zima, šalovi, kape, rukavice i noći prošarane snježnim zvijezdama….nosići obojeni plamenim jezičcima, iskra topline u kaminu, miris tople čokolade i smrznutih prstića….da, da Prosinac nam je pred vratima…ali unatoč svim studenim obilježjima ovog mjeseca on u sebi nosi toliko topline, toliko radosti…LJUBAV, to je pridjev koji je ovaj mjesec zaslužio ponijeti u svojim njedrima.

Mjesec je praštanja, ponovnih susreta, majčinih poljubaca, očevih zagrljaja, bakinih mirisnih kolačića i djedovih pustolovnih priča….mjesec je to snježnih pahuljica, utabanih stazica prema crkvenom zvoniku, zimskih radosti i božićnih blagosti…..mjesec je to kada se dijete u svima nama ponovno rodi, kada pobjegne onaj iskreni osmijeh,  kada se svim srcem glasno smijemo, kada ruke jače grle, a duša jače svjetli….kada dobra djela izađu iz korica bajki i postanu dio nas…..to je ono doba godine kada s neba dobijemo čarobni dar, da živimo Božić svaki dan, da budemo anđeli svakoj osobi i da ostvarimo barem nekom njegov san. 💗

Božić je nekako vezan za obitelj, mir, praštanje i neizmjernu sreću koji kao da ispuni zrak oko nas, kao da se tiho uvuče u svakoga od nas, i kao da u mirisu božićnih kolačića možete okusiti svu njegovu ljepotu i čaroliju….

Čarolija Božića je onaj tajni sastojak koji bake i mame brižno unose u te fineee mirisne kolačiće….eh, ne znam mogu li ti božićni kolačići imati taj poseban okus osim oko Božića, kada bi napravili pracne ili kolačiće s rupom, punjene pekmezom u neki drugi dan, imati  taj isti čaroban okus?!  Mogu, ali uz nekoliko malih  ''uvjeta''. Potrebno je Božić živjeti čitavu godinu, ako dobra djela činite svakoga dana, a ne samo na Božić kada ih otpakirate iz božićnih kutija ispod božićnog drvca, udjelite pokoju lijepu riječ običnom prolazniku, nekom uljepšajte dan eto tako slučajno, bez posebnog razloga…to vam je mala tajna kako da božićni kolačići budu tako posebni i čarobni  svih 365 dana……no, no u pravu ste otišla sam u posve drugom smjeru od današnje teme….dobro ne baš u posve krivom, vezan je današnji sretnik dana upravo za božićne kolačiće…..i vjerujem da ste i sami otkrili o kome je riječ….no zašto sam ga prozvala srce gospodina Orašara, kad on služi kao njegova drobilica??

Ako Vas zanima odgovor na ovo pitanje, morat' ćete se strpite  još samo malo, ne brinite, dok iščekujete odgovor upoznajte današnju božićnu zvijezdu ovoga posta, upoznajte Srce orašara. Riječ je naravno, o Gospodinu Orahu (Juglans regia). Latinsko ime Juglans regia. dolazi od „Jovis glans“= Jupiterov žir, te „regia“= kraljevski dvor, što potvrđuje njegovu plemenitost. Orah najvjerojatnije potječe s područja današnjeg Irana, a povijesne iskopine ukazuju na to da ga ljudi uzgajaju već oko 9000 godina, što ga čini jednim od najdulje uzgajanih vrsta voća….da dobro ste pročitali, orah je zapravo koštunjičavo voće…..koštunjičavo, jer je koštica, jezgra, plod koji se jede. 

Iako postoji 21 vrsta orahovog drveta, orasi koje ćete pronaći na području Europe su najvjerovatnije perzijski ili obični orasi, ali u Americi često se nazivaju engleski orasi (walnut).Indijski orah, pekan orah  i makadamijski orah ne pripadaju ovoj porodici oraha iako nose skupni naziv orah, no osim po nekim drugim značajkama prije svega razlikuju se prema porodici od našeg ''običnog'' oraha.

1. Sivi orah; 2. Crveni orah; 3. Obični-perzijski orah; 4. Crni orah; 5. Manžurijski orah

Orah se razvija kao visoko, stasito  drvo do 25 m visine….to vam je kao zgrada od 8 katova….zamislite vi to 😲

Neparno perasti ( izgledaju kao pero)  listovi u početku su nešto crvenkaste boje, a zatim prelaze u zelenu. Listovi su prilično dugi, te mogu biti ljepljivi i dlakavi kad su mladi, dok su u starijoj dobi glatki. Orah je jednodomna biljka, znači da ima i muške i ženske cvjetove na istom stablu….što im omogućava upravo njihovu raširenost po čitavom svijetu, snalažljiva biljka morate priznati.   Cvjetovi ne ispuštaju mirisni nektar pa ih pčele ni ne posjećuju. 

Orasi su anemofilne  vrste, što znači da je oprašivanje cvjetova peludom kojega prenosi vjetar. Cvate tijekom ožujka i travnja. Muški cvjetovi razvijaju se u pazuhu listova kao obješene rese dok se ženski cvjetovi razvijaju pojedinačno, ili u manjim skupinama, na novim izbojima iz koji se razvija orah. Plod oraha je okrugla koštunica, omotana vanjskim zelenim, sočnim i trpkim omotačem. Kad orah sazrije mesnati omotač se suši i puca, a plodovi ispadaju iz njega....nešto poput kokica u mikrovalnoj pećnici :D... Unutar drvenaste ljuske nalazi se jezgra ploda tj. sjemenka koja sadrži velike smežurane jestive supke . 

Znači pravilno bi bilo reći da jedemo supke, a ne orah…jer je orah ovaj ''drveni'' dio, a ovo što mi volimo jesti je njegova jezgra…..to je kao kad jedete čokoladu, ne jedete njezin omot nego ono što se nalazi unutar njega 😊

Budući da jezgra oraha izgledom asocira na mozak, smatrali su je hranom koja potiče rad mozga! Jezgre oraha sadrže preko 50 % masnih ulja, nezasićenih masnih kiselina, aminokiseline, bjelančevine (16%), ugljikohidrate (18%), mineralne soli, vitamin A, u manjim količinama vitamine C, E, B6, folnu kiselinu, Zn, Cu, Mn, K, Ca, P, J, S, Mg. U orasima su nađeni i flavonoidi (tvari antioksidativnog djelovanja) a pomažu u borbi protiv karcinoma i srčanih bolesti, djeluje na smanjenje sadržaja ukupnog i štetnog kolesterola u organizmu. Spomenila bi i nedavna istraživanja koja su utvrdila da orah može smanjiti mogućnost ili odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti jer sprečava taloženje beta-amiloida u mozgu……dakle ima istine u tome da je to hrana za mozak. 😊

Njegova višestruka iskoristivost čini ga stvarno kraljem među voćem: svježi listovi koriste se za bojenje kose i kože (zbog juglana koji sadrže), juglon dobiven iz svježih listova i usplođa dodaje se kao boja kremama i uljima za sunčanje, poznato je i da listovi djeluju insekticidno, svježi listovi zbog jaka mirisa tjeraju kućne nametnike, osobito mrave, moljce, uši, stjenice i druge kukce, od mladih zelenih oraha proizvode se sirup, ekstrakt, tinktura, orahovo ulje, od mladih pupoljaka radi se mast protiv prhuti i ispadanja kose, orah je svoju upotrebu našao i u drvnoj industriji kao vrlo kvalitetno drvo za proizvodnju namještaja, a drvenaste ljuske koriste se kao ogrjevni materijal, nastirka pa čak i u cvjećarstvu kod izrade aranžmana.

Vjerujem da ste svi vi nakon što otvorite ljusku oraha, probali prstima , nogom ili nekim drugim alatom slomiti ljuske, ponekad se i porezali prilikom te radnje, a onda ste sve to bacili u smeće….no možda niste znali da ste time bacili i ljekoviti dio oraha. Naime  od omotača ploda oraha priprema se orahova rakija koja se smatra univerzalnim sredstvom za sve probleme sa želucem…..

 

Kao namirnica u ljudskoj prehrani orah se koristi od samog stvaranja svijeta. Biblija već u samom svom uvodnom poglavlju orašaste plodove stavlja uz žitarice i voće među idealnu prehranu koju je Bog namijenio čovjeku….taj mali dar neba čovjeku, komad raja u ljusci oraha.

Po svemu sudeći, iskoristivi su svi dijelovi oraha što je vrlo slično još jednom čovjekovom prijatelju-svinji..:D... Listovi služe za bojanje, za tjeranje moljac-jer sadrže tanin,  kao lijek za čišćenje organizma, drvo, po lijepoj boji i izuzetnoj tvrdoći, za divan namještaj, a ukus popravlja svemu u što se stavi.

Postoji legenda prema kojoj se vjeruje  kako bog  Dioniz nije imao povjerenje u nikoga, pa tako ni u vlastitu kćer. Dioniz je bio poznat i moćan po svojoj golemoj bradi, no kako nije bio povjerljiv bojao se za svoju bradu za koju se vjerovali da sadrži moć boga Dioniza. No bradu, je trebalo brijati kako ne bi postala predugačka i time ometala rad samom bogu, od straha da ju ne izgubi  a time i sam život bog Dioniz je svojoj kćeri dao dopuštenje da mu brije bradu, no ne britvom nego ju je spaljivala užarenim ljuskama oraha….i tako je orah postao čašćen i hvaljen od strane bogova, te je time i dobio titulu hrana bogova.

Ono po čemu je orah poznat je što je neizostavan dio u kolačima, slasticama, palačinkama, jelima slanima i slatkima….i preprženi, sirovi vole ga i mali i velik…neki više, neki manje…možda vas ovaj post dovoljno začara da svi zavolite…..jer što su božićne šape/pracne bez oraha….orah je mali pomagač i stvarno svojim prisustvom stvara čaroliju Božićnog jutra, počevši od kolača, ukrasa za drvce ili njegovog traženja pod božićni drvcem u mirisu slame i smrekinih iglica….

Ljuska mu je stvarno čvrsta o oštra, a ako ga probate slomiti zubima lako možete ostati bez njega…..orah svu svoju ljekovitost i čaroliju i snagu krije upravo unutar svojih ljuski….no ukoliko ga se ne otvori sva njegova ljubav ostaje  bespomoćan skriven unutar njih….zato mu je pomoć odlučio svesrdno pružiti njegov prijatelj gospodin Orašar….Znate li svi priču o Orašaru? Priča o Orašaru i kralju miševa je baletna predstava koja se tradicionalno izvodi uoči Božića. To je priča o djevojčici Klari koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar - drvenog orašara kojim se razbijaju orasi, Orašar se iza ponoći pretvori u živog mladića  te s njime Klara proživi čudesne dogodovštine u čarobnom svijetu.

 U njemačkom folkloru postoji vjerovanje da orašar štiti obitelj i donosi sreću u dom. To je razlog zbog kojeg se orašar često darivao djeci za Božić….ne čudi nas stoga što su orah i Orašar zapravo pravi prijatelji…..ponekad se na prvi pogled čini kako Orašar uništava i mrvi orah, ali mu on zapravo pomaže da pokaže sjaj i svoju čaroliju….a s druge strane Orašar je upravo dobio ime i svoju ulogu uz pomoć oraha….on je njegovo srce, jedno bez drugog bi postojali a njihova prava čarolija nikad ne bi bila otkrivena.

Možda nam  se ponekad čine da su nam neki ljudi neprijatelji, planina koja nam je postavljena na put da bi nam sakrila sunce i uzela nam komad neba, no možda je upravo suprotno. Možda nam je dana mogućnost da otkrijemo svoju snagu i oblikujemo planinu u najljepšu skulpturu, tako otkrivajući svoju snagu oslobađamo čaroliju onoga koji nam je djelovao kao ''prepreka''…..to je Božićna čarolija, osjetiti dobro u ljudima i dati priliku sebi i drugima, biti bolja verzija sebe, biti kotačić promjena koju želimo vidjeti u svijetu.