nedjelja, 2. rujna 2018.

Kraljica jesenskog valcera


Dragi prijatelji Tajanstvenog svijeta biljaka, otkrivači i avanturisti u ovom čarobnom svijetu koje započinje ispod sitnih čestica Crne kraljice koji ovi s malo mašte stručno nazivaju Tlom, dobrodošli na ovogodišnji Jesenski festival!! Istina, kalendarski nam jesen još nije službeno došla na vrata, no u meni koja čuva još djetinje misli i igru duboko u sebi ona je službeno započela. Uostalom, ona započinje u svima nama kada mi to poželimo, bez zakona, reda i propisa...započinje onda kada mi svoja srca otvorimo za nove pustolovine. 

I tako je ove godine, sa 02. rujnom započeo i Jesenski festival plesa.....i svi vi mali i veliki moji prijatelji pozvani ste uživati u njemu. Pozvani ste skinuti prašinu sa svojih plesnih cipelica, izvući sve kostime pomno spremljene u drvene kovčege, izvaditi onaj veliki dječački osmijeh i staviti malo onog rumenila sramežljivosti i izvesti se na plesni podij. Zvukovi davno zaboravljenih melodija i pokoji zaboravljeni plesni korak, koja vješto ispletena frizura i taman čarobno napravljena leptir mašna...spremni smo, spremni smo zakoračiti u čarobni svijet biljaka. Znate li tko je organizator ovog Jesenjeg valcera? Članovi jedne velike Porodice, tu se može pronaći gospodin Krastavac i gospođa Lubenica kao glavni organizatori i počasni osnivači ovog jesenskog valcera. Ne treba zaboraviti i velike financijske donacije, da ovaj valcer izgleda ovoliko čarobno,mladih gospođica Tikvice i Dinje. 


Ova velika Porodica, Familija nosi počasno, velikih plodova i dlakavih stabljika svoje prezime Cucurbitaceae. Među velikom Porodicom našao se i biser večerašnjeg podija, i možda ćete pomisliti kako je pobjeda već namještena jer ipak je riječ o nekoj biljci iz iste Porodice, no dopustite mi da vam odmah opovrgnem vaše zaključke. Istina je dakako, da je Kraljica jesenjeg valcera Bundeva (Cucurbita pepo L.), i da su joj Lubenica, Dinja, Krastavac i Tikvica u rodu, no svim članovima iste Porodice zabranjeno je glasanje na Jesenjem valceru. Bundeva je izabrana od strane biljaka druge Porodice, to je bio strogi kriterij sastavljen od Pitomog kestena, Graha, Jabuka, Krušaka pa čak i zanosnog Grožđa....ali ukoliko i dalje sumnajte u njihovu odluku, pozivam Vas da upoznate ovu Kraljicu jesenskog valcera i sami prosudite je li s razlogom izabrana da nosi tu titulu.

Bundeva, buča, tikva i još brojni drugi nazivi krase ovu našu romantičnu kraljicu jeseni. Bundeva je puzajuća biljka, veoma razgranata i vjerujem da ste ju svi imali priliku vidjeti, stabljike obrasle dlakama, i kada ju pomazite ponekad imate osjećaj kao da se ona mazi s vama. Listovi su krupni i, srcolikog oblika i vrlo hrapavi. Plodovi su kuglastog oblika, ponekad rebrasti, kora može biti sjajna ili matirana, naranđasto-žuta i naprosto mami pogled svima koji se nađu u njezinoj blizini. Cvjetovi su žute boje i može vam se dogoditi da ih uopće ne vidite, jer su kratkog životnog vijeka, točnije traju najduže jedan dan dok ih pčele ne opraše a onda se pozdravljaju sa svijetom i ostavljaju mjesta razvoju ove jesenske kraljice.  Plodovi bundeve su hranjivog blagog i slatkastog ukusa, i unutar njega nalaze se brojne sjemenke koji su nezamisliva poslastica i velikima i malima. 

Današnja se buča razvila iz divlje buče koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Prema podrijetlu razlikujemo bundeve Starog i Novog svijeta. Stari Egipćani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu buču glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada, nedozrela. Danas imamo veeeliki broj različitih vrsta tikvi/bundeva koje se razlikuje i bojom kore, ali i okusom njezine unutrašnjosti. 


Na svijetu ima čak 800 vrsta bundeva i većina ih je jestiva. 
U našim krajevima najpoznatije su sljedeće vrste:
1. Obična bundeva (Cucurbita pepo)
2. Azijska bundeva (Cucurbita ficifolia Bouche)
3. Zentner (Cucurbita maxima)
4. Muškatna bundeva (Cucurbita moschata)
5. Butternut (Cucurbita moschata
6. Hokkaido tikva ( Cucurbita maxima Duchesne)
Boja bundeve ukazuje da je ova namirnica bogat izvor beta karotena.
Beta karoten je snažan antioksidans koji štiti organizam od utjecaja slobodnih radikala, jača imunitet i sprečava razvoj malignih tumora.
Uz njega tu su i vitamini C, E, K, B1, B2, B3, B6, folna kiselina i mineralni sastojci kalij, fosfor, kalcij i željezo.
Ljekovita svojstva bundeve već su odavno poznata u narodnoj medicini.
Bundeva je idealna namirnica za osobe koje pate od bolesti želuca i crijeva. Pomaže kod zatvora i upale debelog crijeva. Ona je diuretik, zbog toga se preporučuje osobama s artritisom i gihtom.
Takođerštiti zdravlje očiju, jer je bogata karotenoidima. Zasitna je i siromašna kalorijama, zbog toga je idealna namirnica za mršavljenje ( svega 26 kcal na 100 grama)
Ova namirnica pomaže smanjiti kolesterol u krvi.   Žlica soka bundeve dnevno zaštitit će vas od bolesti mokraćnog mjehura, bubrega i prostate.Kao maska za lice bundeva je prikladna za problematičnu kožu
Ona izjava da imaš na ramenima Tikvu umjesto glave, sad mi se i ne čini više uopće uvredljiva :D
No nije bundeva oduvijek bila ovako planetarno popularna. Smatra se da ju je u Europu donio Kolumbo, gdje je prvotno služila kao hrana za stoku a kada je konačno pronašla svoje mjesto na ljudskom jelovniku bila je etiketirana kao hrana za siromašne. I njezin put prema zvijezdama bio je prekriven trnjem, no ona nije odustala   s vremenom su otkrivene mnoge njene čari te se ova ljepotica iz skromnih domova polako uvukla u najelitnije svjetske restorane, i sada je koriste i Michellinovi kuhari i nalazi se u svim kuharicama diljem svijeta. No kako je tako ''obična'' hrana za životinje došla toliko daleko?? Možda je to ipak njoj bilo predodređeno ako pogledamo daleko u prošlost, naime Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim poštovanjem da su je pokapali sa svojim mrtvima kako bi im bila hranom na njihovu posljednjem putovanju. 
Osim Indijanaca ovu Kraljicu cijenili su i  stari Egipćani koji su od bundeva izrađivali zdjele i tanjure, zbog čega se i smatra da je Afrika pradomovina nekih vrsta bundeva. U nekim kulturama od sušenih komada bundeve tkanjem su se izrađivali tepisi. U Kini, bundeve su se smatrale simbolom zdravlja te su stoga nerijetko bile predmet raznih umjetničkih djela....Oism toga, bundevom se navodno čak liječio i ugriz zmija. 
Ako Vas i ovo sve dosad izrečeno nije uvjerilo u posebnosti ove predivne romantične Krlajice jesenskog valcer, onda nastavite čitati i dalje, jer ima ona još asova u pazušcu listova da vam ih pokaže :)

Braća Grimm kao i brojni drugi književnici koristili su Bundevu kao svoju pjesničku muzu, naime bundeva je tako svoje vriježe protegnula kroz brojna književna djela od kojih je možda svima najpoznatija Pepeljuga i kočija od Bundeve.
Bundeve su osim saveznici zdravlja postali i neizostavan detalj za Noć vještica (Halloween) koji se obilježava 31. listopada. Dakako, najpoznatiji simbol Halloweena su upravo izrezbarene bundeve. One se najčešće oblikuju u razne zastrašujuće likove, a potom se u tako izrezbarene bundeve postavlja goruća svijeća (Jack O'Lantern).

Amerikancima je bundeva neizostavna za njihov dan zahvalnosti kada rade posebnu Pitu od bundeva. Što se tiče tih slasnih slatkih okusnim pupoljcima mio dio bundeve ideje za recepte imate u izobilju. Ona koja je meni osoboito draga i koju njegujemo i prenosimo s koljena na koljeno je pečena Bundeva na Badnjak. Naime, prije svečane obiteljske večere uz rakiju medicu obavezan je jedan mome srcu poseban drag zalogajčić, a riječ je o malom ''sendviču''. Navodni znakovi su s razlogom, jer nije riječ o klasičnom sendviču nego više o malom tornju gdje se na komad jabuke stavlja bundeva, med, češnjak i orah....vjerujte mi kombinacija svih tih okusa je nešto što vam utopli srce i zavede vas svojom čarolijom tako da svake godine željno iščekujete tu Badnju večer kako bi to ponovno mogli osjetiti. Probajte, i uvjerite se sami. :)
Prvi recepti pripreme pite od bundeve sežu u daleku povijest. Pripremala se tako da se bundevi odrezao vrh, zatim su se uklonile sve sjemenke, a potom bi se punila mlijekom, medom i začinima.
Nakon toga pekla se u vrućem pepelu.
U prošlosti meso bundeve nije korišteno kao punjenje za pitu već kao sastojak za pripremu kora za pitu.  Prema Guinnessovoj knjizi rekorda najveća pita od bundeva težila je čak 916 kg. Tvorac ove divovske poslastice predstavljene na festivalu bundeva u New Bremenu (Ohio) bila je tvrtka New Bremen Giant Pumpkin Growers.
Bundeva je zbilja kraljica Jesenskih festivala. Jedan takav se održava u Njemačkoj, gdje se izrezbaruju bundeve, peku pite i juhe te se čak održava i regata u bundevama. Na tom sajmu u U Ludwigsburgu, njemačkom gradu koji se nalazi u saveznoj državi Baden-Württemberg donesena je i najveća bundeva na svijetu, bundeva iz Guinessove knjige rekorda težila je  čak 1054 kg.  


U Hrvatskoj se izložba bundeva već nekoliko godina održava u Tovarniku u sklopu Festivala voćnih rakija i likera. Na toj izčložbi titulu najveće ponijela je bundeva teška 630 kilograma.
Mislim da Bundeva još nije u potpunosti otkrila što to ona može i što nudi, jer ipak sve Kraljice uvijek moraju ostavoiti pokoju tajnu za one koji su voljni čekati. I na kraju zbilja mislim kako je s razlogom Bundeva ponijela titulu Kraljice jesenskog valcera, i kada ju slijedeći put vidim u nekoj bašći ili vrtu skupiti ću one dječačke hrabrosti i zamoliti je za ples!

Nema komentara:

Objavi komentar