Božićna kora puna poklona

Mmmmmm koji predivan božićni miris, onaj koji nježno doleti i poigra se nosnicama, a tako tiho zaokupi i zavede naša srca. Uvijek u ovo predbožićno vrijeme najdraže mi je uz toplu dekicu, pročitati dobro štivo koje me zbilja može odvesti, potpuno besplatno, u najčudesnije zakutke svijeta i taj mirisni dio Božića. Kada nam se ujutro na povratku sa misa zornica zaledi nosić baš poput Rudolfa, pa onda jedva čekamo zavući se natrag u krevet ili okrijepiti nekim toplim čokoladnim napitkom znamo da je došlo vrijeme radosti, ljubavi i darivanja. I da iako svi volimo dobiti kilu čokolade (nešto manje volimo kilograme koji dođu s tim) , božićni pulover ili najnovije Lego kocke, tajna u darivanju zapravo leži u poklanjanju sebe! Da, dobro ste pročitali, najljepši poklon koji nekom možete pokloniti je Vaše vrijeme, jer ono je dragocijeno i vjerujte nezamijenjivo. 

Umjesto kile čokolade poklonite kilu osmijeha, umjesto božićnog pulovera poklonite duh Božića, umjesto najnovijih Lego kocaka poklonite topli zagrljaj i koju tonu ljubavi, i vjerujte mi od toga će Vam srce biti veće, a kilogrami neće skočiti gore. Ove godine potrudite se biti poklon, ili ako želite novi izazov napravite sami poklon.....i ako sad zbilja mislite da sam u ovom predbožićnom ludilo i ja skroz skrenula jer ne vidite kako ova tema uopće ima veze sa Tajanstvenim svijetom biljaka onda je red da Vam i kažem da sam potpuno luda i vesela uoči Božića, ali da ovaj dugometražni uvod zbilja nekamo vodi. 

Današnja biljka Vam može pomoći poput vjernih pomagača Djeda Mraza, da uz malo spretnih ruku i dobrog raspoloženja napravite taj veličanstveni poklon. Da, da riječ je o jednom veoma mirisnom i pravom božićnom pomagaču, koji se vješto zavlači u čajeve, keksiće, kolače, torte, kupke svijeće...ma baš posvuda. Riječ je naime o Cimetu ( Cinnamomum verum). U zadnje vrijeme sve se češće spominje Cejlonski cimet ( Cinnamomum zeylanicum) pa odmah da kažem da uz taj cejlonski postoji i Kasija cimet koji potječe iz Burme.  Cejlonski cimet koji se prodaje u obliku štapića ima nježniju i pikantniju aromu, a koristi se za oplemenjivanje kompota, slatkih jela, variva , vrućih napitaka.

Kasija cimet (Cinnamomum cassia) je nešto oštrijeg okusa, lagano pecka jezik, više se upotrebljava za posebna jela i umake  i njega najčešće nalazimo u mljevenom obliku.

Cimet je bio jedan od prvih začina donesen u Europu s istraživačkih putovanja 15. i 16. stoljeća. Kao i u slučaju klinčića i muškatnog oraščića dugo je postojao trgovački monopol na cimet koji su imali prvo Portugalci, nakon njih Nizozemci, a zatim Englezi. Pravi ili cejlonski cimet potječe iz Šri Lanke gdje je poznat od 13. stoljeća – otoka koji se prije nazivao Cejlonom. Kasija ili kineski cimet potječe sa jugoistoka Kine. Ova i druge vrste cimeta (npr. indonezijski cimet koji je jednako vrijedan kao i cejlonski cimet) danas se uzgajaju u cijeloj tropskoj Aziji i na Karibima.Najveći dobavljač ove najstarije mirodije je Indonezija, tako da prilikom kupnje škicnite oko na zemlju podrijetla, vjerujte mi iz iskustva kažem da postoji razlika u kvaliteti. 

Cimet se zapravo dobije iz kore drveta, a kako to sve izgleda i funkcionira najbolje da vam pojasnim kroz opis biljke.  Cimet je zapravo drvo. Drvo cimeta naraste veoma  visoko, i smeđe je boje. 

Listovi su zelene boje, ovalni i kožasti. Na vrhu su špicasti nalik su lovoru.  Cvjetovi su bijele boje i sitni. A kako se onda od tog drveta dobije onako uvrnuti štapić cimeta? Jel to znači da mogu tamo doći s ribežom i nastrugati si cimet s drveta? 

Procedura dobivanja cimeta ide ovako.  Cimet se dva do tri puta godišnje sječe sa svakog stabla, zatim se preko noći umotava u kokosove dlake i pušta da fermentira, nakon toga se guli vanjska kora, odstrani se i srednja, a upotrebljava se samo nježna, unutrašnja. Deset takvih tankih kora uvijaju se jedna u drugu pa se suše prvo u sjeni a zatim na suncu. Pri tome on dobija svoju žučkasto-smeđu boju. Cejlonski cimet se dobiva skidanjem kore mladog stabla i to od grančica od kojih se skida kora u obliku komada koji se samo jedanput uvlače jedan u drugi (po 8 do 10 komada).  Cejlonski cimet je  svjetlije boje, neobično sladak, nježan, topal, ugodne arome i izrazitog mirisa. Sadrži od 1,5 do 4% eteričnog ulja, koje čini uglavnom cimetov aldehid i eugenol.

Kasija cimet se dobiva se ljuštenjem kore biljke, koja je neoguljena grublja i savijena u obliku žlijeba. Boja je crvenkasta do žućkasto-smeđe. Miris je slabije aromatičan, a okus oštar i peckav. Sadrži od 1 do 2% eteričnog ulja. Ovo je lošija vrsta cimeta ,pa je i cijena ove vrste cimeta niža.

Prepun ljekovita ulja kojeg otpušta, cimet je u hvaljen zbog svojeg antiupalnog, antibakterijskog, antigljivičnog djelovanja. Ali, to je tek par kapi u moru njegova učinka po zdravlje. Cimet je sladak i ljut a njegovo ga djelovanje grijanja obilježava kao izvanredan stimulativ čiji je utjecaj vrlo širokog spektra. Eliminira toksine u tijelu, i potiče gubitak neželjenih kilograma, potiče rad krvotoka, cirkulaciju te djeluju na krv i plazmu. Istaknut je kao "pročišćivač", onaj koji potiče rad srca te se preporučuje osobama sa srčanim bolestima i poremećajima, ublažava kašalj te pomaže pri liječenju tuberkuloze i ublažavanju astme. Konzumiranjem cimeta ne samo da možete smanjiti razinu glukoze već i LDL kolesterola i triglicerida u krvi. Osim što djeluje na ublažavanje grčeva spazma mišića, cimet ima lagano sedativno svojstvo, svojstvo umirivanja, relaksiranja i opuštanja.Cimet je sladak te djeluje na snaženje naše vitalne snage. Djeluju na ukupno stanje našeg organizma, jača ga, pomlađuje , izravno utječući ne samo na zdravlje već i na našu vitalnost. Odličan je osvježivač te utječe na održavanja ukupnog zdravlja usne šupljine, što uključuje zdravlje zuba, usta, desni. 

Ako ovo nisu božićni pokloni onda zbilja ne znam što jesu. Naravno da treba voditi računa o doziranju kao i na to da nema svaka vrsta cimeta jednaku količinu ljekovitih svojstava, što je prvenstveno rezultat (ne)kvalitete cimeta kojeg konzumiramo. 

Osim što je cimet očito najbolji prijatelj zdravlja mi ga osobito volimo konzumirati u svojim jelima, slasticama i iako ga konzumiramo cijele godine posebnu težinu dobiva upravo u zimskom periodu. Prema kineskim predajama u ishrani ga je koristio Peng Zua, za kojeg se vjerovalo da je živio 888 godina. Od cimeta se navodno spravljalo čudesno vino čija je samo jedna kap davala tijelu boju zlata. Pomiješan s kornjačinim mozgom cimet navodno dobiva magična svojstva, ljudima omogućava da mogu hodati po vodi i dugovječno živjeti. Nisam baš sigurna za hodanje po vodi ali da produžuje život zbilja ima smisla, jer nakon svih onih dobrih elemenata koje nam nudi ovo se ne čini nimalo nemogućim! ;)

Cimet je ooooodličan u svim kombinacijama, što slanim što slatkim, a idealno se sljubljuje sa čokoladom i medom. Vjerovalo se da mješavina meda i cimeta vraća vid onima koji su ga izgubili, čuva zdravlje, daje krepkost i plodnost, čak i - oživljava mrtve. Postoji i strogo čuvani recept za dugovječnost,  a ja ću ga podjeliti s vama.....da znam pitate se kako je strogo čuvana ako sam ja došla do njega....a dobro, možda nije toliko strogo čuvan, ali morate znati što tražite da bi pronašli, jel nije tako? Pa eto ja ću vam olakšati potragu! :)

Vjeruje se da su ovu recepturu poznavali dugovječni Hunzi, pleme čiji pripadnici doživljavaju duboku starost održavajući krepkost i vitalnost. Oni svakodnevno uživaju u čaju od cimeta i meda, a upravo ova kombinacija – kažu znanstvenici usporava proces starenja, produžava životni vijek a ljudsku kožu čini svježom, nježnom i krepkijom.  A recept ide ovako:  Uzeti četiri kašike meda i jednu kašiku cimeta, te prokuhati u tri šalice vode. Piti po ¼ šalice tri do četiri puta dnevno.

Ja ću biti iskrena i reći, da ni ja za većinu ovih stvari nisam znala, i sama sam ostala iznenađena koliko malo hvale sam dosad davala ovom malom božićnom pomoćniku. Ja sam dosad cimet isključivo koristila u božićnim čokolačićima (ovo mi je novi naziv za kolače) i uvijek me ispunjao nekom toplinom nakon prve ture Speculaas čokolačića. 

Onaj miris koji kao da je sam Bog proizveo gore u rajskim dverima i puhnuo nama na zemlju, drugačije ne mogu opisati ovaj čarobni poljubac  koji cimet pruža. I da Vam iskrena budem ne mogu stati na jednom keksu, pravo je čudo ako se zaustavim na prvoj tepsiji :D  

Klasičan cimet odlično pristaje kao dodatak raznim vrstama kolača, kao i pudingu, te jelima od čokolade i voću, posebno jabukama i kruškama.No jeste li znali da se cimet koristi i u slanim jelima? Od mesa se najbolje slaže s janjetinom, a odlično pristaje i s patlidžanima zbog čega je neizostavan sastojak jednog od tradicionalnih bliskoistočnih jela – musake. Također se koristi i u jelima koja sadrže mljeveno meso te kao dodatak jelima s curryem i svim pikantnim jelima s mesom. Pun pogodak postići ćete ako ga dodate bilo kojem mesnom jelu te onome s rižom koje u sebi sadrži voće. Recept za jedan od poznatih meksičkih paprikaša sa cimetom možete pročitati ovdje  Meksički paprikaš sa cimetom

Recept za kolače i slastice vjerujem da sami znate ili posjedujete neku kuharicu gdje to možete naći, pa Vas ja neću dodatno opterećivati time. Ja Vam samo predlažem da u dugim zimskim večerima skuhate toplu čokoladu, kavu ili čaj i u njega uronite koji štapić cimeta. Vjerujte mi odvesti će Vas na čarobne putešestvije u Burmu, Indoneziju, Šri Lanku, a ukusni pupoljci će vam biti zahvalni kao i toplina koja će vam se proširiti tijelom, i  najvažnije od svega nećete požaliti! Vjerujte mi da je takva šalica prava čarolija koju Božić nudi!

 P.S. Imam za kraj malu ideju za poklone ;)