Zmaj od noći!

Nisam Vas zaboravila, dragi moji biljoljupci, a kao isprika za moje odsudstvo danas Vas vodim u čaroban svijet zmajeva, možda nam se pridruži i majka zmajeva za sve Vas koji ne gledaju GOT (Igru prijestolja) žena majka kraljica (ajme nikad nisam mislila da ću se pozivati na tekst Jelene Rozge ) zmajeva je Daenerys....danas neće biti borbe zmajeva niti riganja vatre ali će svakako biti uzbudljivo, možda mrvicu zastrašujuće i svakako vrlo poučno. Naoružajte se strpljenjem, kavom i budnim očima jer slijedi avantura kakvu još niste imali. 

Dragi moji vitezi započnimo našu avanturu i uđimo u svijet legendi. Naoštrimo mačeve, pripremite oklope jer na red dolazi zmajsko voće ili pitaja (Hylocereus undatus). Porijeklom je iz Srednje Amerike, odakle je prenesena u ostale krajeve svijeta. Danas se aktivno uzgaja i u zemljama Istočne i Jugoistočne Azije kao što su Kambodža, Tajland, Tajvan, Malezija, Vijetnam, Šri Lanka, Filipini, Indonezija i Bangladeš. Bio bi red da analiziramo svog ''neprijatelja'' da znamo s kim imamo posla, jel tako?  Dakle kao prvo pitaja je kaktus, da da kaktus...izgleda Vam kao onaj božićni kaktus samo u obliku drveta.....ne brinite biti će i prikaza.

 ''Listovi'' su mesnati, sočni i zeleni. Cvjetovi su krupni, atraktivni i bijele boje. Zmajevo voće cvjeta nekoliko puta svake godine. Cvijet je lijep, dug oko 15 cm i širok 30 cm u promjeru, cvjeta noću i odumre uz prve zrake sunca. Osim što cvjeta noću, zanimljivo je i da ga oprašuje posebna ''pčela'' točnije oprašuju ga moljci i šišmiši. Upravo zbog te karakteristike da cvjeta jedino noću nosi i naziv "mjesečev cvijet" ili "gospa od noći". Tokom cvjetanja, biljka proizvodi slatkast miris. Iz svega toga rađa se pravi zmaj koji može biti ovalnog, eliptičnog ili kruškolikog oblika. Upadljivog je izgleda i ružičaste boje izvana, dok je meso obično bijele ili crvene boje sa crnim sjemenkama.

Zmajsko voće okusom podsjeća na kombinaciju kruške i kiwija, dok neki tvrde da više asocira na dinju ili jagodu....ukusi su različiti pa je odmah i opis raznolik ...svakako Vas izazivam da ga probate i javite na što Vas podsjeća.

Ako Vas muči pitanje zašto se baš pitaja zove  zmajsko voće? Naime, legenda kaže da je zmajevo voće nastalo kada su zmajevi u odlučujućim trenucima borbe bljuvali pobjedonosnu vatru, a na kaktusima na koje je vatra pala - niklo je voće. Smatralo se da onaj 'ko pojede zmajevo voće postaje i sam snažan poput ovog mitskog bića. I danas ovo voće simbolizira ekstremnu snagu, borbenost i pobjedu.....nije ni čudo što ga rijetko nalazimo na policama samoposluga, da svi znaju ovo što mi znamo pa odgajali bi i školovali zmajeve, a ne ljude! 

Ukoliko se pročuje vijest o ovome, bojim se da ćemo morati uvesti dozvole o količini dopuštene konzumacije ovog voća, a ukoliko primjetite simptome  prekomjernog rasta i dobivanje ljuskica, te ukoliko sami ispečete svoj ručak onda ste na putu da postanete Zmaj! 

Zmajsko voće se preporučuje zbog svoje bogate nutritivne vrijednosti za :

- poboljšanje zdravlja očiju - karoten

- poboljšanje probave u organizmu i smanjenje masnoća - vlakna

- poboljšanje metabolizma tijela - proteini

- kao pomoć u formiranju zdravih zubi i čvrstih kostiju - kalcij

- za poboljšanje gubitka apetita - vitamin B2,B1

- poboljšavanje izgleda kože -B3

- poboljšavanje općeg imunološkog sustava tijela - vitamin C

- kao pomoć u formiranju tkiva - fosfor

Iako pitaya izgleda pomalo nezgrapno zbog debele kore s bodljama, to iznimno zdravo voće sadrži obilje antioksidansa, vitamina C, magnezija, fosfora, vlakna i kalcija. Osim toga, zmajevo je voće već dugo poznato i po svojim afrodizijačkim svojstvima. Također, sitne crne sjemenke koje se nalaze ispod debele kore pitaje bogat su izvor omega 3 masnih kiselina te djeluju na smanjenje kolesterola u krvi, pa eto ako netko ne voli ribu bogatu omega 3 masnim kiselinama, zna čime ih može nadomjestiti! 

Kora ploda nije jestiva, već samo meso u unutrašnjosti. Plod se prereže na pola i unutrašnjost se pojede kašikom ili se nareže na kriške kao lubenica. Može se iscijediti i kao sok. Slatkog je okusa, a zbog ružičastih izraslina često se koristi kao ukras. Voćnim salatama daje blago kiselkast okus.

Ne znam za Vas, ali ja sam se baš nabrijala na ovo voće, eto netko leti za dugom da postane dječak, a ja letim za zmajskim voćem da postanem zmaj...Kad narastem bit' ću televizor, kad narastem biti ću zmaj!  Do slijedećeg posta izazivam Vas da probate ovo čarobno kraljevsko voće.   

Moj brat nije moj brat?!

Danas je na redu jedan mali jesenski princ, u skladu sa trenutačnim vremenskim (ne)prilikama, a njegovo ime je kesten. 

Kesten je vrlo posebnog značenja.....sjetite se u čemu je njegov plod, u bodljama....poruka moja glasi, ako Vas u životu okružuju toliko boli, da vas bodu i da ne možete dalje, pogledajte prema meni i sjetite se da se iz boli rađa pobjeda....ne idite kao guske u maglu ravno u bodlje...pričekajte ono što se iz ploda rađa, onaj fini  plod kojeg kao da je pomilovala zraka Sunca i na njega izlila svu milost svilenkaste glatke kože koja pokazuje da se isplati boriti se pored svih bodlji jer iz bodlji se rađa pobjednik, ratnik, osvajač...iz boli se rađa osmijeh. 

Znate kako kažu ne daje nam onaj gore previše tereta, daje nam onoliko koliko mi možemo ponijeti....a znate li zašto? Zato jer vas bol izgrađuje jer bez boli ne znate što je jakost, bez suza ne znate što je osmijeh, bez oblaka ne znate što je Sunce! Tako da glavu gore i ne zaboravite jednu staru poljoprivrednu pouku: ''Što biljku više zasereš, ona bolje raste'' 

Sad je vrijeme da Vam s poštovanjem i uz veliki naklon predstavim Kesten (Castanea sativa) i (Aesculus hippocastanum) pitate se zašto dva latinska nimalo slična naziva? Zato jer je pitomi kesten (Castanea sativa), a divlji kesten (Aesculus hippocastanum). Ja osobno smatram da je vrlo zanimljivo kako ''jedna'' biljka/drvo za svoju pitomu i divlju formu ima potpuno drugačija latinska imena .....čak ne pripadaju ni istoj porodici... Iz tih razloga danas ćemo obraditi obje vrste kestena, da i Vi znate razliku i da Vam ne prodaju divljeg pod pitomog! 

Prednost ću dati divljem kestenu, jer je to onaj koji se prvi probio među kestenjem!

Dakle rod Aesculus kojem pripada divlji kesten naširoko je rasprostranjen u Sjevernoj Americi, južnoj Europi i na jugoistoku Azije, područjima sa umjerenom klimom. 

Svoje korijene divlji kesten vuče  iz Perzije a plodovi su nejestivi, no zbog svoje ljepote je omiljeno stablo u parkovima, koje dostiže i starost od 200 godina, a cvjetovi, kora i plodovi se koriste u narodnoj medicini......dakle svi oni predivni drvoredi koji se sade u prkovima, alejama i perivojima pripadaju ovoj porodici, to su divlji kesteni. 

Velik je to gospodin, može narasti i do 20m, a svojom predivnom, bujnom i raskošnom krošnjom pravi neodoljiv hlad koji napose zove da se u podnožju njegove krošnje odmorite i regenerirate. 

Listovi su veliki dlanasto spojeni, jedan list je sastavljen od 5-6 listića koji imaju izražene udubljene žilice, zelene su boje i blago valovite na rubovima....neki ponekad za usporedbu uzimaju list marihuane...a zašto ne bi bilo obratno, list kestena usporediti s marihuanom....samo što list kestena nije ''ušiljen'' nego zaobljen.  Na granama, uspravno sjede male piramide cvjetova, izgledaju kao grozdovi koje je učiteljica lupila po leđima pa uspravno i graciozno sjede na krošnji.Slijedeći put kad Vam se netko hvali kako je vidio piramide, recite da ste ih i Vi vidjeli a da niste morali dati nekoliko tisućica da bi ih išli vidjeti u Egipat! 

Cvjetovi ili naše piramidice   su sasvim bijeli ili crveni sa žutim ili crvenim mrljama. Tobolac ploda je bodljikav zeleni omotač a bijelim usplođem (to Vam je ono u unutrašnjosti koje podsjeća na munshmallow) u kojem se nalaze 1 do 2 ploda sjajne tamnosmeđe boje s bijelom točkom.

Cvjeta u svibnju, a plodovi sazrijevaju u rujnu i listopadu. Kora drveta prilikom sušenja ima miris sličan amonijaku (pokvarena jaja) i gorkog je okusa, a svi dijelovi divljeg kestena su neotrovni i ljekoviti. Ne znam jeste li znali ali ekstrakcijom kore divljeg kestena omamljuju se ribe, valjda da ih se lakše upeca .....a njegovo lako i neotporno drvo koristi se za izradu kutija i ugljena. 

Zbog velikog udjela escina, saponina koji povoljno djeluje na stijenke kapilara i vena, diuretičkog i protuupalnog djelovanja, osim u narodnoj medicini ekstrakt divljeg kestena koristi se sve više i u raznim kremama za liječenje vena i ravnanje bora ....možda nama nije fin za jesti, ali našim venama, borama i kapilarama definitivno jest!

A sad je na redu onaj kojeg su uspjeli pripitomiti! U rodu pitomog kestena (Castanea) nalazi se desetak vrsta , oni su rasprostranjeni u južnoj Europi, sjevernoj Africi, Aziji i istčnom djelu SAD-a.  Piomi kesten može čak visinom i prestići svog prethodnika, pa naraste čak i do 30m visine. 

Naravno tu visinu dosegne samo ako je imao sreću i izbjegao napad bolesti koja je toliko invazivna da ne dopušta kestenu da naraste više od 50cm (grmoliko izdanje) . Listovi su za razliku od divljeg uži i nazubljeni, na licu goli na naličju dlakavi. Muški cvjetovi su rese, dugačke i blijedo žučkaste boje, ženski cvjetovi su sitni i nezamjetni.

Ono što najviše volimo kod ovog kestena su plodovi, koji su obavijeni bodljikavim plodnim ovojem (kupulom)....pitate se koja je razlika.....ovdje su bodlje poslagani kao vojnici koji marširaju, znači gusto, zbijeno...cijeli ovoj je prekriven bodljama....dok kod divljeg bodlje su raštrkane, kao kad se odepilirate pa se dlaćice pokažu tu i tamo... na slikama je sve vidljivo .

Posebna vrsta kestena koja je izrazito cijenjena i skupa jest marun/maron.  Marun je izgledom veći, svjetlije ljuske, koja se lako odvaja, i slađi od običnog kestena. Svake se godine u listopadu u Lovranu održava poznata Marunada, u čast marunu....otuda i taj naziv 

Plod pitomog kestena se ponekad uspoređuje s krumpirom, znate li zašto? Zato jer je po nutritivnom sastavu i količini škroba (44%) identičan škrobnom sastavu krumpira. 

Iz tog se razloga od njegovih plodova proizvodi i brašno, koje pomiješano s brašnom žitarica daje peciva i kruh. Uporaba brašna je osobito rasprostranjena u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Brašno karakterizira znatna količina šećera koji se stvara u osušenom plodu. Plod kestena je još bogat kalcijem, kalijem, a sadrži i fosfor, željezo, većinu vitamina B skupine. Kesten je lako probavljiv, a bjelančevine (4%) koje sadrži po vrijednosti su s onima iz jaja. 

Nije pitomi kesten primamljiv samo nama, nj cvijet postavlja pravu delikatesu našim crno-žutim pomagačima, pčelama. Ako osigurate svojim pčelama ispašu na kestenje, zauzvrat ćete dobiti bogat, i specifičan, tamnosmeđi med koji na tržištu ima visoku cijenu, a i iznimno je zdrav!

Najvažnije je da nema svađe između nas i pčela, one uzimaju cvijet, a mi se gostimo plodom. I to naročito u kišnim jesenskim danima kad zamirišu svježe pečeni kesteni. Nije me briga ni što nakon njih izgledam kao da sma čistila nečiji dimnjak! 

Plodovi koji se skuhaju ili ispeku vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao pire, u juhama, kao dodatak raznim slasticama i jelima.

Možda nise znali, ali kesten je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. 

Drvo kestena bilo je poznato u Kini i Japanu davno prije nego što su ih rimske legije donijele u Europu. Pečeni kesteni prodavali su se na ulicama Rima u 16. st. kao što se prodaju i danas zimi u mnogim europskim gradovima. 

Najstarije drvo kestena, zvano “Sto konja”, nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina. U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu. 

Od kestenova meda pripremali su medenu rakiju i medicu. Legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista. Ovi orašasti plodovi, zbog hranjivosti su davani siromašnima u Francuskoj za blagdan Sv. Martina, a u Toskani se tradicionalno jedu na dan Sv. Simona.

Iako nije zima, ova kiša me nekako baca u hladne kišne dane i sve nekako očekujem da makar na tren osjetim miris pečenih kestena. 

Do slijedećeg posta, uživajte zasad makar u hladu ovog velebnog drveta !