Najdraži moji
biljoljupci, veliki i mali, otkrivači i istraživači, bliži nam se po mom
skromnom mišljenju najtoplije doba godine….da, da pomisliti ćete da sam
pobrkala lončiće jer dolazi zima, šalovi, kape, rukavice i noći prošarane
snježnim zvijezdama….nosići obojeni plamenim jezičcima, iskra topline u kaminu,
miris tople čokolade i smrznutih prstića….da, da Prosinac nam je pred
vratima…ali unatoč svim studenim obilježjima ovog mjeseca on u sebi nosi toliko
topline, toliko radosti…LJUBAV, to je pridjev koji je ovaj mjesec zaslužio
ponijeti u svojim njedrima.
Mjesec je praštanja,
ponovnih susreta, majčinih poljubaca, očevih zagrljaja, bakinih mirisnih
kolačića i djedovih pustolovnih priča….mjesec je to snježnih pahuljica,
utabanih stazica prema crkvenom zvoniku, zimskih radosti i božićnih
blagosti…..mjesec je to kada se dijete u svima nama ponovno rodi, kada pobjegne
onaj iskreni osmijeh, kada se svim srcem
glasno smijemo, kada ruke jače grle, a duša jače svjetli….kada dobra djela izađu
iz korica bajki i postanu dio nas…..to je ono doba godine kada s neba dobijemo
čarobni dar, da živimo Božić svaki dan, da budemo anđeli svakoj osobi i da ostvarimo barem nekom njegov san. 💗
Božić je nekako vezan
za obitelj, mir, praštanje i neizmjernu sreću koji kao da ispuni zrak oko nas,
kao da se tiho uvuče u svakoga od nas, i kao da u mirisu božićnih kolačića
možete okusiti svu njegovu ljepotu i čaroliju….
Čarolija Božića je onaj tajni
sastojak koji bake i mame brižno unose u te fineee mirisne kolačiće….eh, ne
znam mogu li ti božićni kolačići imati taj poseban okus osim oko
Božića, kada bi napravili pracne ili kolačiće s rupom, punjene pekmezom u neki
drugi dan, imati taj isti čaroban okus?! Mogu, ali uz nekoliko malih ''uvjeta''. Potrebno je Božić živjeti čitavu
godinu, ako dobra djela činite svakoga dana, a ne samo na Božić kada ih otpakirate iz božićnih kutija ispod božićnog
drvca, udjelite pokoju
lijepu riječ običnom prolazniku, nekom uljepšajte dan eto tako slučajno, bez
posebnog razloga…to vam je mala tajna kako da božićni kolačići budu tako posebni i čarobni svih 365 dana……no, no u pravu
ste otišla sam u posve drugom smjeru od današnje teme….dobro ne baš u posve
krivom, vezan je današnji sretnik dana upravo za božićne kolačiće…..i vjerujem
da ste i sami otkrili o kome je riječ….no zašto sam ga prozvala srce gospodina
Orašara, kad on služi kao njegova drobilica??
Ako Vas zanima odgovor
na ovo pitanje, morat' ćete se strpite još samo malo, ne brinite, dok
iščekujete odgovor upoznajte današnju božićnu zvijezdu ovoga posta, upoznajte Srce orašara. Riječ je
naravno, o Gospodinu Orahu (Juglans regia).
Latinsko ime Juglans regia. dolazi od
„Jovis glans“= Jupiterov žir, te
„regia“= kraljevski dvor, što
potvrđuje njegovu plemenitost. Orah najvjerojatnije potječe s područja
današnjeg Irana, a povijesne iskopine ukazuju na to da ga ljudi uzgajaju već
oko 9000 godina, što ga čini jednim od najdulje uzgajanih vrsta voća….da dobro
ste pročitali, orah je zapravo koštunjičavo voće…..koštunjičavo, jer je
koštica, jezgra, plod koji se jede.
Iako postoji 21 vrsta orahovog drveta, orasi
koje ćete pronaći na području Europe su najvjerovatnije perzijski ili obični
orasi, ali u Americi često se nazivaju engleski orasi (walnut).Indijski orah, pekan
orah i makadamijski orah ne pripadaju
ovoj porodici oraha iako nose skupni naziv orah, no osim po nekim drugim značajkama prije svega razlikuju se prema porodici
od našeg ''običnog'' oraha.
1. Sivi orah; 2. Crveni orah; 3. Obični-perzijski orah; 4. Crni orah; 5. Manžurijski orah
Orah se razvija kao visoko,
stasito drvo do 25 m visine….to vam je
kao zgrada od 8 katova….zamislite vi to 😲
Neparno perasti ( izgledaju kao pero) listovi u početku su nešto crvenkaste boje, a
zatim prelaze u zelenu. Listovi su prilično dugi, te mogu biti ljepljivi i
dlakavi kad su mladi, dok su u starijoj dobi glatki. Orah je jednodomna biljka,
znači da ima i muške i ženske cvjetove na istom stablu….što im omogućava upravo
njihovu raširenost po čitavom svijetu, snalažljiva biljka morate priznati. Cvjetovi
ne ispuštaju mirisni nektar pa ih pčele ni ne posjećuju.
Orasi su
anemofilne vrste, što znači da je
oprašivanje cvjetova peludom kojega prenosi vjetar. Cvate tijekom ožujka i
travnja. Muški cvjetovi razvijaju se u pazuhu listova kao obješene rese dok se
ženski cvjetovi razvijaju pojedinačno, ili u manjim skupinama, na novim
izbojima iz koji se razvija orah. Plod oraha je okrugla koštunica, omotana
vanjskim zelenim, sočnim i trpkim omotačem. Kad orah sazrije mesnati omotač se suši
i puca, a plodovi ispadaju iz njega....nešto poput kokica u mikrovalnoj pećnici :D... Unutar drvenaste ljuske nalazi se jezgra
ploda tj. sjemenka koja sadrži velike smežurane jestive supke .
Znači pravilno
bi bilo reći da jedemo supke, a ne orah…jer je orah ovaj ''drveni'' dio, a ovo što mi volimo
jesti je njegova jezgra…..to je kao kad jedete čokoladu, ne jedete njezin omot
nego ono što se nalazi unutar njega 😊
Budući da jezgra oraha
izgledom asocira na mozak, smatrali su je hranom koja potiče rad mozga! Jezgre oraha sadrže preko 50 % masnih
ulja, nezasićenih masnih kiselina, aminokiseline, bjelančevine (16%),
ugljikohidrate (18%), mineralne soli, vitamin A, u manjim količinama vitamine
C, E, B6, folnu kiselinu, Zn, Cu, Mn, K, Ca, P, J, S, Mg. U orasima su nađeni i
flavonoidi (tvari antioksidativnog djelovanja) a pomažu u borbi protiv
karcinoma i srčanih bolesti, djeluje na smanjenje sadržaja ukupnog i štetnog
kolesterola u organizmu. Spomenila bi i nedavna istraživanja koja su utvrdila
da orah može smanjiti mogućnost ili odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti jer
sprečava taloženje beta-amiloida u mozgu……dakle ima istine u tome da je to
hrana za mozak. 😊
Njegova višestruka
iskoristivost čini ga stvarno kraljem među voćem: svježi listovi koriste se za
bojenje kose i kože (zbog juglana koji sadrže), juglon dobiven iz svježih
listova i usplođa dodaje se kao boja kremama i uljima za sunčanje, poznato je i
da listovi djeluju insekticidno, svježi listovi zbog jaka mirisa tjeraju kućne
nametnike, osobito mrave, moljce, uši, stjenice i druge kukce, od mladih
zelenih oraha proizvode se sirup, ekstrakt, tinktura, orahovo ulje, od mladih
pupoljaka radi se mast protiv prhuti i ispadanja kose, orah je svoju upotrebu
našao i u drvnoj industriji kao vrlo kvalitetno drvo za proizvodnju namještaja,
a drvenaste ljuske koriste se kao ogrjevni materijal, nastirka pa čak i u
cvjećarstvu kod izrade aranžmana.
Vjerujem da ste svi vi
nakon što otvorite ljusku oraha, probali prstima , nogom ili nekim drugim
alatom slomiti ljuske, ponekad se i porezali prilikom te radnje, a onda ste sve
to bacili u smeće….no možda niste znali da ste time bacili i ljekoviti dio
oraha. Naime od omotača ploda oraha
priprema se orahova rakija koja se smatra univerzalnim sredstvom za sve
probleme sa želucem…..
Kao namirnica u
ljudskoj prehrani orah se koristi od samog stvaranja svijeta. Biblija već u
samom svom uvodnom poglavlju orašaste plodove stavlja uz žitarice i voće među
idealnu prehranu koju je Bog namijenio čovjeku….taj mali dar neba čovjeku,
komad raja u ljusci oraha.
Po svemu sudeći,
iskoristivi su svi dijelovi oraha što je vrlo slično još jednom čovjekovom
prijatelju-svinji..:D... Listovi služe za bojanje, za tjeranje moljac-jer sadrže
tanin, kao lijek za čišćenje organizma,
drvo, po lijepoj boji i izuzetnoj tvrdoći, za divan namještaj, a ukus popravlja
svemu u što se stavi.
Postoji legenda prema
kojoj se vjeruje kako bog Dioniz nije imao povjerenje u nikoga, pa tako
ni u vlastitu kćer. Dioniz je bio poznat i moćan po svojoj golemoj bradi, no
kako nije bio povjerljiv bojao se za svoju bradu za koju se vjerovali da sadrži
moć boga Dioniza. No bradu, je trebalo brijati kako ne bi postala predugačka i
time ometala rad samom bogu, od straha da ju ne izgubi a time i sam život bog Dioniz je svojoj kćeri
dao dopuštenje da mu brije bradu, no ne britvom nego ju je spaljivala užarenim
ljuskama oraha….i tako je orah postao čašćen i hvaljen od strane bogova, te je
time i dobio titulu hrana bogova.
Ono po čemu je orah
poznat je što je neizostavan dio u kolačima, slasticama, palačinkama, jelima
slanima i slatkima….i preprženi, sirovi vole ga i mali i velik…neki više, neki
manje…možda vas ovaj post dovoljno začara da svi zavolite…..jer što su božićne šape/pracne
bez oraha….orah je mali pomagač i stvarno svojim prisustvom stvara čaroliju
Božićnog jutra, počevši od kolača, ukrasa za drvce ili njegovog traženja pod
božićni drvcem u mirisu slame i smrekinih iglica….
Ljuska mu je stvarno
čvrsta o oštra, a ako ga probate slomiti zubima lako možete ostati bez
njega…..orah svu svoju ljekovitost i čaroliju i snagu krije upravo unutar
svojih ljuski….no ukoliko ga se ne otvori sva njegova ljubav ostaje bespomoćan skriven unutar njih….zato mu
je pomoć odlučio svesrdno pružiti njegov prijatelj gospodin Orašar….Znate li
svi priču o Orašaru? Priča o Orašaru i kralju miševa je baletna predstava koja
se tradicionalno izvodi uoči Božića. To je priča o djevojčici Klari koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji
dar - drvenog orašara kojim se razbijaju orasi, Orašar se iza ponoći pretvori u
živog mladića te s njime Klara proživi
čudesne dogodovštine u čarobnom svijetu.
U
njemačkom folkloru postoji vjerovanje da orašar štiti obitelj i donosi sreću u
dom. To je
razlog zbog kojeg se orašar često darivao djeci za Božić….ne čudi nas stoga što
su orah i Orašar zapravo pravi prijatelji…..ponekad se na prvi pogled čini kako
Orašar uništava i mrvi orah, ali mu on zapravo pomaže da pokaže sjaj i svoju
čaroliju….a s druge strane Orašar je upravo dobio ime i svoju ulogu uz pomoć
oraha….on je njegovo srce, jedno bez drugog bi postojali a njihova prava
čarolija nikad ne bi bila otkrivena.
Možda nam se ponekad čine da su nam neki ljudi
neprijatelji, planina koja nam je postavljena na put da bi nam sakrila sunce i
uzela nam komad neba, no možda je upravo suprotno. Možda nam je dana mogućnost
da otkrijemo svoju snagu i oblikujemo planinu u najljepšu skulpturu, tako
otkrivajući svoju snagu oslobađamo čaroliju onoga koji nam je djelovao kao
''prepreka''…..to je Božićna čarolija, osjetiti dobro u ljudima i dati priliku
sebi i drugima, biti bolja verzija sebe, biti kotačić promjena koju želimo vidjeti u
svijetu.