Zlatno stablo europske jeseni

Najveći zavodnici našeg kviza '' Koja sam ja biljka'' je na čuđenje mnogih malih prirodoslovaca i znanstvenika upravo drveće. Istina bilo je i onih koje je zaveo i simpatični gospodin bršljan, ali veliku većinu je zaveo i osvojio upravo veličanstveni svijet drveća. Sad znate da je i danas na redu upravo jedan od tih veličanstvenih, ali neću Vam odmah reći koji je na redu, nego malo kasnije....nije fora odmah uništiti veselje istraživanja. Mislim kad pogledate da nije bilo ubojstava mislite li da bi Sherlock Holmes ili goosp Poirot postali poznati detektivi?  Da, znam Vaš odgovor...e pa zato ću i ja od Vas probati napraviti prave dobre istraživače i ostaviti odgovor o kojem je stablu riječ za malo kasnije. 


Prvo bih Vas htjela nečemu novom, općenitom naučiti, a odnosi se na sva stabla. Pojmovi ''drvo'' i ''drva'' valjalo bi opisati i ispraviti ukoliko ih koistite u krivom značenju. Dakle, ukoliko želite reći ''jao kako lijepa drva''- pritom misleći na veliki broj drveća, sa cijelim njegovim habitusom od kore/debla do krošnje, moram Vam reći da biste tom izjavom zapravo rekli nešto sasvim drugo. Možete reći '' Kako lijepo drvo'' i pritom mislite na stablo u punom sjaju, ali ako kažete ''Kako lijepa drva'' zapravo ste rekli '' Kako lijepa drva za OGRJEV '' Drva je oznaka za trupca koja se koriste za potpalu, znači bez krošnje su; a ukoliko želite pohvaliti veći broj drveća uvijek recite '' Jao kako lijepa stabla'' na taj način će te se diviti živom drveću! Eto nadam se da sam Vam uspjela to pojasniti, dragi moj prirodoslovci! 

A sada je red na novo DRVO, novu tajanstvenu priču o vrlo posebnom ekseru koji strši i time naprosto oduzima dah, a vjerujem brojnima izmami osmijeh na lice. Ovo drvo Vam je kreativnost i mašta na n-tu potenciju. Ono se ne boji biti ekser koji strši, drugačiji od drugih...ono se time ponosi....poruka za odabranu osobu bila bi: ne boj se biti ono što jesi, ne boj se ako još nisi našao nešto u čemu si dobar, to ''nešto'' je u tebi, nemoj forsirati, opusti se...smiri se. Mašta i kreativnost je dar, to nema svatko....da smo svi stvoreni da budemo doktori tko bi nas uveseljavao?! I ne zaboravite neobičnost je ono zbog čega će vas drugi izabrati, biti drugačiji to je ključ uspjeha! Ne zaboravite original je uvijek nešto jedinstveno, unikatno, budite ponosni na to, jer kopije su uvijek samo kopije (Ne znam jel mi trebaju autorska prava Lane Jurčević jer koristim dio njene pjesme ), lako je prekopirati, teže je ali i vrijednije biti original! Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu! 

Sad ako niste otišli na kviz da vidite o kojem stablu je riječ, u pravilu i dalje ne znate o kome pričam jel tako? Neka to još onda ostane mala tajna koju će te otkriti s vremenom, a vjerujem po slikama i opisima, jer ipak ste vi moji istraživači.....Darwin bi bio ponosan na Vas, dragi moji prirodoslovci!  Ipak evolucija ne ide unazad, Vi ju gurate hrabro prema naprijed!  Ime ovog posebnog stabla možete pronaći i na kompjuterskoj opremi, jer njegov naziv je ime jedne tvrtke koja na tržište plasira laptope, iako ga se izgovara na drugačiji način, piše se identično kao i ovo stablo.   

Ova porodica drveća živi na svim sjevernim kontinentima, značajno ih ima u Kini, a čak jedna vrsta živi i na sjeveru Afrike. Red bi bio da napokon predstavim to stablo, njegovo cijenjeno ime je Javor (Acer) ne čita se ''Aser'' nego ''Acer'' Ta jedina vrsta koja nastanjuje i sjevernu Afriku je poljski javor (Acer campestre), autohtona i na Britanskom otočju i jedina britanska vrsta javora. Najveći udomitelj javora je Japan, čak njih 19 je udomio, i to većinom one sa šarenom bojom listova od početka listanja. 

Većina javora su stabla male do srednje veličine, a neki su veliki i vazdazeleni. Kao i kod hrastova i ovdje susrećemo jednu posebnu čaroliju, vrsta koja broji vazdazelene i listopadne vrste...fora zar ne?  Javorov list je prepoznatljiv, svi ste barem jednom vidjeli kanadsku zastavu, pa znate kakav list ima javor, naravno ima brojnih vrsta i varijeteta ali svi u suštini imaju isti oblik. Boju listova ću Vam malo kasnije pojasniti, simpatičan je razlog . Plodovi javora su također ekstra prepoznatljivi , njegovo sjeme ima dva krilca, koji se padajući sa stabla okreću poput helikopterske elise. 

Mnogi gorski javori daju dobro drvo, posebice A. pseudoplatanus....on bi u doslovnom prijevod bio ''Javor lažna platana'' a znate zašto? Zato jer se kora ovog javora odljepljuje na sličan način kao kora platane.

Na javorima se hrani iznimno velika biomasa kukaca, kojima se dalje hrane ptice, pravi hranidbeni lanac.  Javori su dobri i zbog drugih stvari, npr Šećerni javor (A.saccharum) i druge vrste izvor su poznatog Javorovog sirupa '' Maple syrup''  na kojeg se lako navikne....zbilja je poseban i sladak.  Vjerojatno je od svih načina debljanja koji stoje na raspolaganju Amerikancima, najzavodljivija je upravo metoda javorovim sirupom, hrskavo prženom slaninom i brdom palačinki od heljde.  Šećer se dobiva iz sredine debla, na vrlo specifičan način...skoro kao da  muzete kravu. 

A sad se vratimo boji javora i kako on kamuflira listove od zelene do smeđe? Kako on to radi? Klorofil je prvi pigment koji listovima daje zelenu boju, on se početkom jeseni počinje razgrađivati, kako klorofil polako ''iščezava'' tu priliku iskorištavaju karotenoidi, koji su na početku žute boje, kako stare oni polako tamne, mijenjajući boju od žute preko narančaste do crvene. Zatim na vlast dolaze antocijani, oni potječu od šećera u listovima i oni listovima daju grimiznu boju (tamnocrvenu). U listovima svih drveća odlažu se tanini koji listovima daju tamnosmeđu boju. I sad bih barem ja pitala, zbog čega onda list na kraju otpadne sa stabla?! Na vrhu lisne peteljke, dio kojim je list ''zaljepljen'' za granu, razvija se sloj stanica koji s nazivaju rastavnim slojem...pretpostavljate što on radi? Isto što i brakorazvodne parnice....razdvajaju list od stabla. Eto sad znate ciklus zbog čega se mijenjaju boje, ne samo kod javora nego kod svih stabala....samo neka stabla nemaju sve te pigmente pa možda preskoče grimiznu ili narančastu boju. Ovaj proces s odnosi samo na javore koji započinju život zelenim listovima,i koji u jesen opada mijenjajući boju ostale vrste koji od početka imaju drugu boju listova, nisu je dobili ovim putem.

U ponekim godinama to bogatstvo boja može potrajati i nekoliko tjedana. Ujutro nakon prvog noćnog mraza opada veliki broj listova te tada šetnja alejama donosi sjećanje na bajke o palim zvijezdama. I sad vi recite da biljke, u našem slučaju stabla nisu inteligentna živa bića, ponekad smo mi ti koji nismo inteligentni, jer biljke bolje komuniciraju bez usta i govora od nas.

Ukoliko želite imati paletu jesenskih boja i bajke o palim zvijezdama koju Vam može ispričati samo gorski Javor, ekser koji strši kojemu se sada svi godinama dive....zato budite drugačiji, budite Javor jer kad tad će te osjetiti snagu u sebi da učinite velike stvari, ne bojte se sanjati, a još više ne bojte se ostvariti svoje snove! Do slijedećeg slušanja pozdravljam Vas!