Kakav
li divan sunčani, slobodno ću reći proljetni dan, jer ljeto službeno još nije
počelo, a sudeći i prema ovim konstantnim pljuskovima kao i da kalendar
pokušava svima nama utuviti u glavu da ljeto još nije došlo u punom sjaju . No da ne duljim više oko ovog uvodnog prirodoslovnog obrazloženja želim
Vas danas upoznati sa biljkom koju već svi znate, a nekako se najviše nje
sjetimo upravo u ovim toplijim danima. Često u vrućim ljetnim danima
najposjećeniji aparat u kući postane hladnjak, i svi se nekako poput malih
pingvina pokušavamo rashladiti, ponekad ukoliko ste sitnije građe i u njemu
samome :D ali većinom tražimo neko rashlađenje u vidu vode, sokova i slično.
Danas će upravo biti riječi o biljci koja se nađe u vidu sokova vrlo često u
našim hladnjacima i nekako ljeto ne može započeti bez famoznog soka od
bazge. Uz zvuk fanfara i na oduševljenje
svih velikih i malih današnji post posvećujemo upravo ovom Vjesniku ljeta.
Pihh, tko kaže da postoje samo vjesnici proljeća, ma kod nas postoje vjesnici
svih godišnjih doba, a i prigoda! ;)
Pa
da krenemo s upoznavanjem ovog ljetnog rashlađenja. Crna Bazga (Sambucus nigra) kojoj
smo mi nekako uklonili ovo crna i uvriježili naziv bazga, pripada porodici
kozokrvnica, ja sam ovaj naziv baš posebno zapamtila iz razloga što me zbilja
njezina ''krv'' (iz bobica) podsjeća na krv, ne znam jel koze imaju takvu krv,
ali vjerojatno bi bilo čudno da se porodica nazvala čovjekokrvnica, ne mislite
li? :D
Bazga
spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe. Sambucus dolazi
od grčkog sambyx, što je naziv za crvenu boju olovnog spoja minija,
na koju liči crveni sok plodova. Kod naziva crvene bazge, lat. Sambucus
racemosa, racemosus znači grozdast oblik cvjetova i
plodova. Ebulus je rimsko ime ove vrste bazge. Kao ljekovita biljka
koristila se još u doba Hipokrata, Plinija, Galiena, Heraklija.
Stablo
(grm) bazge raste 3 do 10 metara u visinu, listopadno je drvo, kora je
debela i svijetlosive boje. Grane su šuplje i drvenaste, ispunjene su mekanom
srži. Listovi su svijetlozeleni i perasti (podjsećaju na mala pera npr ooood
goluba), jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su mirisni i sitni (jak i intenzivan
miris) sastavljeni u jedan veliki štit, bijele ili žućkaste boje. Cvate od
travnja do lipnja. Iz cvjetova nastaju oprašivanjem plodovi koji su u početku
zelene boje, pa prelaze u ljubičastocrvenu da bi na kraju postali potpuno crni.
Plodovi su bobe veličine 3-6 mm sa po 3 sjemenke i sadrže sočan crveni sok....e
o tome sam Vam govorila maloprije, to je ta ''krv'' ;)
Staništa
su joj šumske čistine, rubovi šuma, uz putove uz naselja. Voli dosta svjetla,
vlažnu i propusnu zemlju. Često se sama razmnožava putem sjemena, zato se za
nju voli reći da je samonikla J...eto
Darwinove prirodne selekcije, uspjela se izboriti za svoj opstanak jer zbilja
ne postoji mjesto gdje niste vidjeli bazgu, zar ne? ;)
No sad
malo zanimljivosti o njoj, ne brinite biti će i onaj recept za sok s početka
priče ;). U starom Rimu žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica – gnječile
su tamnoljubičaste bobice i tako dobivale sok koji je davao njihovoj kosi
lijepi crvenkasti odsjaj.
Kod
starih naroda bazga je bila simbol smrti i rođenja, služila je za zaštitu od
zlih sila, ali i kao saveznica vještica. Vjerovalo se da grančica bazge u džepu
štiti od reume. Vino od bazgovih bobica (koje je uistinu dosta jako) smatralo
se vilinskim pićem: onaj tko bi ga popio, navodno je stjecao moć da vidi vile i
s njima komunicira....prije nego se bacite u svijet vila i vilenjaka imajte na
um da je jedan dio bobica otrovan, koji? eee to će te saznati nastavite li
čitati J Do kraja 19. stoljeća vinu od bazginih bobica
bilo je mjesto na londonskim ulicama, gdje se u hladnim zimskim danima (i
noćima) prodavalo kako bi osvježilo i ugrijalo putnike i radnike.
Bazga je u našim krajevima dobro poznata i cijenjena
ljekovita biljka koja se stoljećima koristi u narodnoj medicini. U posljednjih
dvadeset godina znanstvena zajednica provodi istraživanja koja potvrđuju ta
brojna ljekovita svojstva.
Najviše istraživanja bavilo se utjecajem bazge na liječenje
simptoma gripe, prehlade, kašlja i sličnih bolesti. Ljekovita bazga pomaže u
brzom oporavku, a bez loših nuspojava, zar nije divno da napokon imate lijek za
čiju upotrebu ne morate ranije pročitati 100 listi mogućih nuspojava i onda
razmišljati piti ga ipi ipak ne, ova biljka je naprosto vaš najboljis avzenik.
Važno je napomenuti da se u ispitivanjima koristi ekstrakt bazge koji ima puno
jače koncentracije sastojaka nego u prirodnom obliku.
Također je zanimljivo da se po svojim antioksidativnim svojstvima
bazga izdvaja iznad brusnica, borovnica, jagoda i drugog bobičastog voća.
Istraživanja Centra za hranu u Karlsruheu u Njemačkoj potvrdila su da
antocijani iz bazge imaju jači antioksidativni učinak od vitamina E i C.
Studija objavljena u European Journal of Clinical
Nutrition sa Sveučilišta u Grazu pokazala je da ekstrakt bazge zbog
svog snažnog antioksidativnog djelovanja smanjuje oksidaciju LDL kolesterola
čime se smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti....znači dobra je i
za srčeko!
Konzumacijom proizvoda od bazge kao što je sok ili čaj doprinosi se poboljšanom
vidu i potiče imunološki sustav.Prema jednom izvoru u izraelskom centru Hadassah za istraživanje
raka provode se obećavajuća ispitivanja ljekovitog utjecaja sastojaka bazge na
oboljele od raka i AIDS-a.
Preliminarna istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate
utjecaja bazge na gubitak težine....kad bazga u tijelo dođe kilogrami spreme kofere i na put iz tijela pođu! ;) Studija
je provedena na Sveučilištu u Freiburgu u Njemačkoj. Osim gubitka težine
zabilježeno je smanjenje visokog tlaka, poboljšanje fizičkog i emocionalnog
stanja, a klinička ispitivanja vezana uz ovaj problem još se provode.
Sad da vam kažem i zašto morate biti oprezni pri konzumaciji
bobica bazge. Dakle sirove bobice sadrže
cijanogenetski glikozid, kojeg ima mnogo više u smeđim ili smeđe crvenim
nedozrelim bobicama. Štoviše, takve nedozrele bobice bazge su otrovne i ne
smiju se konzumirati niti prokuhane za pekmez jer sadrže mnogo sambunigrozida.
Taj cijanogenetski glikozid enzimatski se raspada na glukozu, benzaidehid i otrovnu
cijanovodičnu kiselinu. I sad si vi mislite opet je nabubetala milijun stručnih
izraza na kojima mi s ei jezik pomoli, a kamoli da sive stanice shvate što su
usta pročitala, ali evo u zaključak svega toga. Sirove bobice bile su jedini
prirodni i bojni otrov iz 1. svjetskog rata.
Od bazge možete pripremati sok za razrjeđivanje pa za
pripremu na dvije litre vode dodajte dva kilograma šećera, 3-4 narezana limuna
pa prokuhajte dok se šećer ne rastopi. Rashlađeno prelijte preko 20-25 grozdova
- cvjetova bazge, posudu prekrijte pa ostavite na sobnoj temperaturi dva dana,
a potom procijedite i konzumirajte razrijeđeno s vodom u omjeru 1:3.
Kod pripreme čaja na jednu šalicu vrele vode uzmite 2,5 g
suhih cvjetova ili jednostavno 2 čajne žličice, a zasladite šećerom, medom ili
nekim slatkim voćnim sirupom kao što je od višnje ili jabuka.
Gazirani
sok od bazge pripremite tako da cca 20 većih cvjetova bazge dodajte 800 g šećera,
700 g cvjetnog meda, 200 ml jabučnog octa i 5 limuna rezanih na ploške i 15
litara vode. Držite u posudi da nije metalna nekoliko dana na suncu, a kada
provrije, procijedite i nalijte u veću staklenu bocu pa tako čuvajte pet do
šest tjedana uz povremeno propuštanje pritiska koji se stvara u posudi. Ponekad
se takav gazirani, pomalo alkoholni sok, naziva i bazgov pjenušac....pa eto
zašto bi za doček Nove godine morali kupovati neke brlje u supermarketima kad
ovakav pjenušac možemo napraviti doma, a vjerujem d aje puno zdraviji i finiji
od kupovnih! ;)
Pohane cvjetove bazge možete pripremati dok su cvjetovi
bazge manje procvali. Pripremite tijesto kao za palačinke uz dodatak tučenog
čvrstog bjelanjka ili pivsko tijesto pa pržite u dubokom ulju...vjerujte mi
nećete požaliti, isprobano i šaljem preporuke! ;)
Postoji još puno proizvoda od bazge od marmelada, kopmota,
likera i sl koje možete raditi od bazge i moram napomenuti i pobiti jednu
izjavu koja se vrti po medijima da sok od bazge smanjuje mušku plodnost. To
nije istina, i na provedenim rezultatima nema dokaza da bazga uzrokuje
smanjenje plodnosti, zato se ne dajte zavarati! Bazga je izrazito ljekovita,
zdrava i slatka biljka. Naravno svako tijelo je različito i različito reagira,
ali na osnovu jedne izjave ne možemo tvrditi da je istinita!
Ja dižem čašu za bazgu i s bazgom! Svijet i ljeto je nekako
aromatičnije, ljepše i mirisno u plesnoj čaroliji s ovom biljkom! Ako dosad
niste probali, neke od proizvoda bazge, trk u hladnjak ili kod susjeda,
trgovinu, kafić i uživajte u svim blagodatima koje vam ova biljka pruža. Do slijedećeg
posta U zdravlje! ;)
